Future Insights

Broj 2 - Godina 9 - 06/2019

Sveučilište u Zadru | eISSN 1847-7755 | [email protected]

Uvodnik

The articles presented in the 18th issue of [sic] discuss, in broad terms, the ways in which literary and cultural phenomena manage to transcend the temporal and spatial framework into which they were born. They thus provide understandings and intuitions with continuing relevance, and their impact extends – regardless of when they were created – well into the future. In the opening article, Dejan Durić and Željka Matijašević analyze the concept of intensity through psychoanalytic lenses, as it evolves from the 1960s counterculture toward the present-day forms of capitalism. Krešimir Vuković delves into the imagery of classical literature and explores what insights Homer, Hesiod, and Callimachus offered for future authors. Finally, Korana Serdarević turns toward teaching methodology and tackles the issue of whether 19th century literature can help shape the views of today’s (and tomorrow’s) society. ...

Književnost i kultura
Tijana Parezanović, Alfa BK University, Serbia:

One might perhaps feel that the question of the other has been extensively theorized, especially (though far from exclusively) within postcolonial and gender studies, and the processes of othering already illuminated from different perspectives. On the other hand, there are probably those who think that the question deserves constant attention and careful (re)considerations, and Igor Grbić’s book The Occidentocentric Fallacy: Turning Literature into a Province poses a provocative challenge to both stances. What if – the book’s underlying hypothesis seems to suggest – the entire notion of the other is nothing but, as the title states, a misconception narcissistically promulgated by what we commonly refer to as the West although it in effect counts not more than a couple of states, a mere province in any map of the world? What if, namely, numerous scholars and researchers who are concerned with the question of the other in the field of literary studies, criticism and theory only perpetua...

DOI: 10.15291/sic/2.9.lc.6
Pogled u budućnost
Jasmina Vojvodić, University of Zagreb, Croatia:

Proučavajući pojam neomita, kao suvremene inačice mitoloških koncepata u književnosti i kulturi, nametnula su se brojna pitanja. Zara Minc u svom je tekstu iz 1979. godine upozoravala na neomitološke romane ruskih simbolista, kada svijet umjetničkog teksta počinje sličiti mitu (Minc), a istaknuti proučavatelj mita Eleazar Meletinskij ukazao je na važnost novog mita u europskoj književnosti, misleći pritom na romane F. Kafke, J. Joycea, T. Manna i dr., jer proces mitologizacije nastaje kao posljedica razočaranja u ranije umjetničke, znanstvene i druge koncepte, ponajviše pozitivističke (Meletinskij). Vadim Rudnev u Rječniku kulture 20. stoljeća uvodi termin „neomitološke svijesti” kao glavne okosnice kulturnog mentaliteta novijeg doba. Neomitologizam je nastao kao reakcija na pozitivističku svijest 19. stoljeća, pa je gotovo sva književnost 20. stoljeća povezana s mitom, jer bježeći od racionalnog i znanstvenog (logos), stremi iracionalnom (mitos). Suvremena se književnost s jedne stran...

DOI: 10.15291/sic/2.9.pub.1
Pogled u budućnost
Riccardo Nicolosi, Ludwig Maximilian University of Munich, Germany:

The article focuses on a little-known text of the early 20th-century Russian Literature, The Earthly Paradise, or a Winter Night's Dream. Tales from the 27th Century (1903) by Konstantin S. Merezhkovsky, biologist and elder brother of the symbolist writer Dmitry Merezhkovsky. The Earthly Paradise is one of the most radical eugenic utopias of the future written around 1900 since it stages a radical post-humanistic concept – a new beginning of mankind through eugenics. Keywords: utopia, eugenics, biopoliticsU radu je je riječ o slabo poznatom tekstu ruske književnosti s početka 20. stoljeća, naziva Raj zemaljski, ili San zimske noći. Bajka utopija 27. stoljeća (Raj zemnoj, ili son v zimnjuju noč'. Skazka-utopija XXVII veka, Merežkovskij). Knjiga je izdana 1903. godine u Berlinu na ruskom i njemačkom jeziku. Autor romana je biolog Konstantin Sergeevič Merežkovskij, poznatiji kao teoretičar evolucijske teorije simbiogeneze i stariji brat ruskog simbolista Dmitrija Merežkovskog (Zolotonosov...

DOI: 10.15291/sic/2.9.pub.3
Književno prevođenje
Rosa Liksom i Boris Vidović:

Između gradskog centra i konačišta prostirala se velika močvara. Hladnoća pristigla s Atlantskog oceana u veljači ju je smrznula i pretvorila u veliko svjetlucavo polje. Žena je hodala prema konačištu. Bila je odjevena u krzneni kaput, nosila je visoke kožne čizme, a lice joj je izgledalo ljutito. Na nebu, između tamnoplavih oblaka, vijugavi trag mlaznog aviona. Pored grmlja žena je malo usporila. Nešto ju je žacnulo u srcu i ona se prisjetila nečeg vrlo davnog. Bilo je to sredinom ljeta, debeli, zeleni travnati tepih i cvilež svinje u rukama koljača. Žena je uspjela locirati sjećanje. To se dogodilo na drugom mjestu, u drugoj zemlji, i bilo je stvarno. Lice joj je postalo tužno. Gurnula je ruku duboko u džep kaputa i osjetila kako joj se hladnoća diže iz utrobe prema kosi.Čovjek u žbunju zaustavio je dah i čekao da žena stigne do točno određenog mjesta. U očima mu se zrcalio uplašen pogled, a žile su mu nabrekle na sljepoočnicama. U tišini je pričekao još trenutak-dva te je s leđa zas...

DOI: 10.15291/sic/2.9.lt.3
Književno prevođenje
Marina Tsvetaeva i Mary Jane White:

Don’t lea—17 March 192318 March 1923(Tracks)19 March 192320 March 1923To lay you to rest...25 March 1923Souls come to see.25 March 192325 March 192327 March 19235 April 192311 April 1923

DOI: 10.15291/sic/2.9.lt.4
Književno prevođenje
Alisa Velaj i Arben P. Latifi:

DOI: 10.15291/sic/2.9.lt.6