Masked Paradigms

No. 3 - Year 10 - 06/2020

University of Zadar | ISSN 1847-7755 | SIC.JOURNAL.CONTACT@GMAIL.COM

Editorial

The new issue of [sic] is upon us. And it is special, not only because it was done under strange circumstances of the ongoing COVID-19 pandemic, lockdowns, hand sanitizers and distancing, physical, and also, oddly, social… this issue is special because, just like all of us, it wears a mask, a mask that is not only meant to protects us and all those around us – and not allow us to let go, to forget what is important and what is it we set to do – but that also hides an important date in the lives of all of us at [sic] – our 10th anniversary....

East-West -- Russia, or the USA as a Metaphor
Mark Lipoveckij and Danijela Lugarić Vukas:

Članak je zadržan u integralnom obliku i odstupa od standardnog načina citiranja i navođenja izvora koji se primjenjuje u [sic]-u.(...) Pojam „paralogija” uveo je Jean-François Lyotard kako bi označio novi tip legitimnosti koji se je oblikovao u suvremenoj kulturi – u postmodernoj situaciji krize globalnih metanarativa:Pojašnjavajući tu kategoriju, Lyotard ističe da „paralogija” označava „moć koja destabilizira mogućnosti objašnjenja i koja se ispoljava proglašavajući nove oblike razumijevanja ili, ako hoćete, predlažući nova pravila znanstvene jezične igre koja određuju novo polje istraživanja” (ibid.: 91). Prema mišljenju toga znanstvenika, upravo je paralogija najdjelotvorniji i najmanje represivan način suprotstavljanja tradicionalnim oblicima ovjere znanja: paralogija ne skriva kontradikcije i protuslovlja iskaza, nego ih, suprotno, uzdiže u prvi plan kao kanale komunikacije s drugim, konkurentnim ili paralelnim iskazima, samim se time uključujući u proces jezičnih igara koji rađa...

DOI: 10.15291/sic/3.10.ewrs.4
East-West -- Russia, or the USA as a Metaphor
Danijela Lugarić Vukas, University of Zagreb, Croatia:

Rusku kulturu gotovo od samih početaka snažno je definirao odnos prema Zapadu – zapadnjačkim vrijednostima, mitologiji, svakodnevici, ekonomiji, kulturi, politici, društvenom uređenju. Od jedne od svakako prijelomnih točki, razaranja Velikog Novgoroda tijekom moskovsko-novgorodskog rata (1477. – 1478.), i pripajanja ondašnjoj ruskoj državi toga grada, koji se je od Moskve razlikovao ekonomskom i vjerskom organizacijom te organizacijom političke hijerarhije, dijalektički razvoj ruske povijesti u mnogome određuje napetost između zapadnjačkih (europskih i kasnije sjevernoameričkih) i ruskih (istočnih ili slavenofilskih) tendencija. Crkveni raskol u 17. stoljeću, s patrijarhom Nikonom i protopopom Avvakumom kao predstavnicima dviju suprotstavljenih tabora; inzistiranje Petra Velikoga na reformama u „europskome duhu” i na podizanju grada po uzoru na europske prijestolnice, premještanje središta države iz „zaostale”, „seoske”, „izolirane”, „tradicionalne” i „konzervativne” Moskve u „progresi...

DOI: 10.15291/sic/3.10.ewrs.1
Literature and Culture
Ljubica Matek and Zvonimir Prtenjača:

The American Western is imbued with a particular elasticity, which allowed it to stay relevant for decades. One of the recent developments in the genre seems to be its focus on the aging frontiersman – a hero past its prime. A faithful adaptation of Cormac McCarthy’s 2005 novel, the Coen brothers’ eponymous film No Country for Old Men (2007), departs from the traditional Western by outlining an aging lawman, Sheriff Ed Tom Bell, struggling to live up to his role. Similarly, James Mangold’s Logan (2017) forces the titular pop-cultural superhero icon to endure the deconstruction of its archetypal alter ego, the Wolverine. The underlying themes of the two films intersect, representing their aging protagonists both as evocations of their own previous, abler selves, and as elderly frontiersmen in a world with hardly any space for aged (super)heroes. Their fluctuating identities challenge the traditional, idealistic representations of patriarchal Western heroes by introducing a more realisti...

DOI: 10.15291/sic/3.10.lc.2
Literature and Culture
Nikolai Wansart, University of Cologne, Germany:

Lerner’s The Topeka School references “the twenty-four-hour news cycle, Twitter storms, algorithmic trading,” (24) as a version of the debate strategy of the spread in the post-truth United States. In a similar way, the incessant and supernumerary presence of suburban objects in the novel functions as a spread the characters continuously have to face. Linking the spread and the sublime, this essay examines how the novel intertwines the characters’ responses to their suburban home with their subsequent futures on their way into the Trumpian post-truth age. Informed by the Kantian sublime, it shows how the sublime of the spread denies negative pleasure as the denouement of the threat of the sublime. The essay develops the argument that Lerner’s novel frames the ability to linguistically respond to the paradoxically placing and displacing effect of the sublime of the spread as a tool that on the one hand can help them navigate their 1990s-suburban life, but on the other hand also foreshad...

DOI: 10.15291/sic/3.10.lc.5
Literary Translation
Gautama Buddha and Višnja Grabovac:

Redovnici upitaše Blaženoga: „Zašto, Blaženi, Yaśodhara nije mogla biti zadovoljna? Kad si kao mladić dijelio nakit djevojkama, Yaśodhari si dao ogrlicu vrijednu sto tisuća novčića, a ona je rekla: 'Zar samo toliko vrijedim?' Dao si joj još i prsten vrijedan sto tisuća novčića, ali ni tad nije bila zadovoljna. Zašto je Yaśodhara bila nezadovoljna i oneraspoložena?”Blaženi odgovori: „Nije to, redovnici, prvi put da je Yaśodhara bila nezadovoljna. I prije je bila nezadovoljna.Nekoć davno, u gradu Benaresu pokrajine Kaśi, vladao je, redovnici, kralj Suprabha. Imao je sina Suteđasa, koji je bio obdaren mnogim vrlinama. Bio je vrlo snažan, miran, ugodan, nenametljiv i pristojan u razgovoru. Cijenili su ga i uvažavali ministri, zapovjednik vojske i seoski poglavari pa je kralj jednom pomislio: 'Sav narod cijeni vrline toga princa. Da me neće jednoga dana ubiti pa njega postaviti na prijestolje?' I tako je kralj odlučio izgnati princa.Na čistini kraj šumarka, negdje na Himalaji, prognani prin...

DOI: 10.15291/sic/3.10.lt.4
Literary Translation
Genevieve Hudson and Marina Veverec i Blaž Martić:

Ne javljam se na Ženine pozive. Sori, draga. Četkam jezik, gledam snimku pilatesa na internetu, evo me na masaži vrućim kamenjem. U stvari, i ne baš. U stvari, listam Tedin profil na Instagramu. Evo portreta Ted dok još nije imala djecu. Evo, portret Ted i njezina muža Nijemca u Barceloni. Evo, portret Ted u poluprozirnoj košulji od materijala kojem bi ona vjerojatno znala naziv – til? Šifon? Krep? Batist? Ted je tip žene koja zna takve nazive. Ted je tip cure koja piše blog o svom modnom izričaju. Zaustavim se na slici, zumiram. Opazim joj bradavice, nježna nijansa kestena ispod tanke tkanine. Lažem samu sebe i pretvaram se da je subverzivno kada jedna žena svodi drugu na objekt. Ipak, objekt je objekt je objekt. Ne mogu prestati gledati.Evo brojnih verzija Ted tijekom proteklih godina. Evo, portret Ted na kojem liže lizalicu. Jezik od tvrdog slatkiša. Šećer među zubima.Trebala bih se javiti na Ženin poziv. Njezino ime u sans serifu ponovno mi prekrije zaslon, nada se da ćemo se vidje...

DOI: 10.15291/sic/3.10.lt.2