Utopia and Political Theology

Broj 2 - Godina 5 - 06/2015

Uvodnik

Although utopias of different kinds have always stirred people’s imagination, it seems that the twentieth century rise of political theology brought about a particularly intense proliferation of utopian narratives. On the other hand, catastrophic failures such as that of the communist project gave rise to various subsequent reconsiderations of the utopian dream, dystopian nightmare and the thin line dividing the two. ..

Pročitaj cijeli članak →
Izdvojeno

Bowie consists of twenty-one short chapters that function as a collection of conceptual fragments. Bowie's artistic work already provides a series of different periods each with its own stock of identities which could easily be comprised into different sections of this book according to, as Critchley calls them, illusions he inhabited, both musically and aesthetically. Although a sense of linearity is present, as the author tends to give an overview of albums and his own fan sensibilities, dividing the book according to Bowie's own artistic eras is avoided. The division into twenty-one chapters is much closer to breaking Bowie's work into conceptual categories that are present throughout his career and are related to questions of identity, sexuality and desire or sometimes even Bowie's own life in the background of it all. Still, as the author notes at the very beginning of the book – it is important not to conflate Bowie as a persona of popular music with his work. It is a popular approach in music journalism and production of music biographies to somehow look behind the performance in search of traumas that might have provoked an artist to perform in a specific mode. This is in its own a desire of authenticity always present with popular music that Critchley seeks to deconstruct in order to give more layers to Bowie's music, or as he is approaching it – poetry. ...

Pročitaj cijeli članak →

Časna majka podigne pogled prema nebu kao da na njemu traži Božji znak dok joj je u očima oteklim od cjelonoćne molitve zablistala suza.– Kažete, sestro, da stari profesor odbija ići na misu?– Tako je, časna majko. Osim toga proklinje i vrijeđa presvetu Djevicu Mariju.– Nije važno, sestro. Odvedite ga u šetnju vrtom.– Da, časna majko.– Sestro…– Molim, časna majko?– Neka izgleda kao nesreća. Jedne noći nisam mogao zaspati, pa mi je mama stavila pod jastuk knjigu Put u središte Zemlje, rekla je da ću, ako brzo zaspim, sanjati baš te pustolovine. I kako sam te noći sanjao da sam se spustio do samog središta Zemlje, otada svake noći pod jastuk stavljam knjige, stripove i časopise koje želim sanjati. Kada sam se upisao na fakultet, oduševljeno sam otkrio da trik funkcionira s bilješkama, videosnimkama i fotografijama mojih kolegica. Tako sam diplomirao s najboljim ocjenama, zaradio gomilu novca i ostvario što god sam si zacrtao, sve dok mi večeras supruga nije zaprijetila da će me ostaviti ako ne bacim u smeće taj prastari jastuk iz djetinjstva. Jedva sam je uspio nagovoriti da na njemu odspava do jutra i sama otkrije zbog čega mi se toliko sviđa....

Pročitaj cijeli članak →

Preokupacija gotičkog žanra uvijek je bila liminalnost, kako prostora dodira između civilizacije i divljine tako i likova koji titraju između definiranih fizičkih i društvenih okvira. I sam je žanr obilježen svojom liminalnosti u odnosu na "visoku" književnost, književna ga je kritika marginalizirala smatrajući ga formulaičnim i trivijalnim izrazom "nižega" književnog oblika. U bilo kakvu ozbiljnijem prikazu razvojnog procesa američke književne produkcije zauzimanje takve devalorizirajuće pozicije spram žanra koji je uvelike utjecao na formiranje američke književnosti te čiji elementi prožimaju djela kanoniziranih američkih pisaca može se u najmanju ruku smatrati velikim propustom. Knjiga Marka Lukića U sjeni američkog sna: od C. B. Browna do Stephena Kinga upisuje u taj konradovski prazan prostor na hrvatskoj "karti" književne teorije pregled razvojnih etapa gotičkog žanra od trenutka njegova "preseljenja" na novi kontinent. S obzirom na autorov dosadašnji opus, koji obuhvaća teme suvremene amerikanistike s fokusom na horor i gotički žanr, ova knjiga predstavlja logičan ishod Lukićeva višegodišnjeg rada. Njegova knjiga prati razvoj toga mračnog žanrovskog doppelgängera američkog utopizma analizom djela i inovacija pisaca koji su pridonijeli stvaranju američke književnosti, a čije se pak tendencije prema gotičkom pismu često zanemaruju ili se zbog njih umanjuje značaj tih autora za historiografiju američke književnosti. Kroz arheologiju i geografiju straha – otkopavanja nasilne nacionalne prošlosti koja se isprepliće u prostoru suvremenosti – Lukić prikazuje gotičke mehanizme kritike državotvornih mitova objedinjenih pod poznatom sintagmom američkog sna, koja pak vuče svoju mitogenezu iz sekularizacije puritanske epistemologije i protestantske radne etike....

Pročitaj cijeli članak →

Prvi sam put vidjela Lamberta na dan velike oluje. Nebo je bilo tamno, oblaci nisko, na pučini je već snažno grmjelo.Stigao je malo poslije mene i sjeo na terasu za stol na vjetrometini. Sunce mu je udaralo u oči, mrštio se, kao da plače. Promatrala sam ga, ne zato što je izabrao najgori stol, niti zbog grimase na licu. Gledala sam ga jer je pušio poput tebe, zureći u prazno, palcem trljajući usne. Usne možda suše od tvojih.Pomislila sam da je novinar, ekvinocijska oluja, iz toga bi mogle ispasti dobre fotografije. Iza lukobrana, vjetar je dizao valove, boreći se sa strujama Raz Blancharda iz dalekih crnih rijeka, sjevernih mora i podmorja Atlantika.Morgane je izašla iz gostionice. Ugledala je Lamberta."Niste odavde", reče, upitavši ga što će naručiti.Govorila je mrzovoljnim glasom, kao i uvijek kada je za lošeg vremena morala posluživati goste."Ovdje ste zbog oluje?"Odmahnuo je glavom."Onda zbog Préverta? Svi ovamo dolaze zbog Préverta...""Tražim prenoćište", napokon izusti.Slegnula je ramenima....

Pročitaj cijeli članak →