Bilo mi je samo devet godina, ali nikad neću zaboraviti dan kad su dali zeleno svjetlo projektu za izgradnju umjetnog jezera i kad smo postali sigurni da će naša kuća nestati pod vodom. Sva sredstva i sve žalbe bili su iscrpljeni i čekali smo još samo da otac uđe u kuhinju i obavijesti nas da je i zadnja presuda bila u korist umjetnog jezera. Vani je padala obilna kiša i monotono šljapkanje očevih cipela kad je ušao u kuću kao da je poručilo, pripremite se, sve će ovo uskoro preplaviti voda, bit će teško hodati ovuda, promijenit će se boje i teksture, ova se lampa nikad više neće upaliti jer žarulje ne gore pod vodom.Sve nas je to pogodilo. Ali njega, koji je otpočetka bio vrlo uključen u borbu, potpuno je pokosilo. Odnos mojih roditelja sve se više pogoršavao i ishodovati odluku koja bi zaustavila umjetno jezero bilo je jedino što je još moglo spasiti stvari, spriječiti naglu poplavu koja samo što nije potopila našu obitelj. Majka i otac to su znali i bili su svjesni da poraženo šljapkanje cipela koje se hodnikom polagano približavaju kuhinji znači kraj jedne ere. ...

King Lear as a product of evolutionary progressions is logical because the play is framed around two ideas of society and generation in direct confrontation. The sociopolitical ramifications of King Lear are clarified when viewed as an evolutionary progression because societal causality is mirrored in nature. The connection between Lear’s madness and nature’s role in determining societal evolution is demonstrated in the evolutionary notion that “everybody is what he typically is because his progenitors were what they were . . . [i]n the molecular structure of the minute germ of him,” (Maudsley 4) and that and social events are connected with the mechanistic march of nature. When Lear bellows “Crack nature’s molds, all germens spill at once,” (3.2.8) he is requesting the impossible, that the laws of causation be terminated and evolution be put on hold.Keywords: Evolutionary Criticism, reason, philosophy, Shakespeare, King Lear, consilience, evolution, mechanism, madness, nature...

9. rujna 2011.Draga Sarah,ispričavam se što je ovo pismo tako formalno, ali nemam sama u sebe povjerenja da bih ovo mogla izgovoriti uz čašu vina, posebno dok još i nisam sigurna što želim reći.Vjeruj mi da sam oduvijek cijenila tvoje prijateljstvo. Na onom pješačkom izletu kroz pustinju Sinaj, kada smo se svi upoznali, nijedno od nas četvero nije bilo sklono prigovaranju i to je ono što nas je zbližilo. Ostali su turisti neprestano cmizdrili zbog vrućine i hrane, ali mi smo bili neustrašivi. Kad ti je od previše sunca izbio gnojni herpes, unatoč povrijeđenoj taštini nastavila si stupati dalje kao da to nije ništa. Stoga bi mi bilo grozno da ispadne da je ovo pismo prigovor – no ipak, možda ono i jest prigovor.Tvoj je muž umro usred terorističkog napada 11. rujna. Moj je muž umro uslijed terorističkog napada 11. rujna. Toliko je toga proizišlo iz tih prijedloga, male slovne varijacije.Začudo, tvoja mi je priča jednako živa kao moja jer sam mnogo puta čula kako je prepričavaš na zabavama. To je priča koju svatko želi čuti. Kako je Davidova investicijska banka tek nedavno preselila urede na 89. kat (skok u svakom pogledu), no da su barem ostali na 37. katu, David bi vjerojatno preživio. Taj je dan obilovao riječju barem. Obavijest na razglasu da se svi u južnom tornju vrate za svoje stolove, pri čemu se izgubilo sedam dragocjenih minuta za bijeg prije udara drugog aviona. Tvoj posljednji razgovor s mužem. Njegov izvještaj kako na jedinom stubištu u funkciji suklja dim. Njegova namjera da s nekoliko desetaka ostalih krene prema krovu. A vrata koja vode do krova zaključana, iako si to doznala tek poslije. Helikopteri koji nikada nisu stigli. ...

At certain times, the psychotherapy approaches overstep the scientific borders of legitimate explanation that grant their status as scientific theories and a set of therapeutic practices. Its author attempts to provide three philosophical theses on philosophical grounds and the philosophical aspirations of psychotherapies. The arguments provided are historical (including social networks in the history of philosophy and psychology), epistemological and systematic. In this paper, three areas of such attempts are analyzed: sociological psychologism, that is, description and explanation of social conditions by means of a certain psychotherapeutic approach; understanding psychology as a world-view; and using mental health theory as a model of building a better society, that is, a utopia. Special attention is dedicated to B. F. Skinner's behavioral utopia Walden Two. Keywords: psychotherapy, philosophy of science, utopia, B. F. SkinnerOdnos psihoterapije i filozofije vrlo je dinamičan i obostrano utjecajan. Lako je prepoznati izvjesne filozofske utjecaje u pojedinim psihoterapijama; primjerice, klasični empirizam kod Freuda, Kantovu epistemologiju kod Junga, američki pragmatizam u biheviorizmu, filozofski romantizam i egzistencijalizam u brojnim terapijama humanističkog pristupa... (detaljnije o utjecajima vidi Jones and Butman 32). U drugom smjeru, psihološke spoznaje, u mnogo navrata u potpunosti nepredviđene igdje u filozofskoj spekulativnoj produkciji, izrazito su utjecale na postojeće filozofske teorije i izazivale nove pristupe. Tvrdnja se može ilustrirati dvama (ne)slavnim pokusima iz socijalne psihologije: Milgramovom studijom o poslušnosti te Zimbardovim zatvorskim pokusom. Prva je ukazala na neočekivano visok postotak ispitanika koji su (u simuliranim uvjetima) zadavali potencijalno smrtonosan elektrošok, a druga je pokazala koliko kontekst utječe na induciranje nasilja čuvara prema zatvorenicima. Primjenjujući delfi-metodu, Milgram (Obedience to Authority 30-31) skupio je procjene stručnjaka i nestručnjaka o očekivanu ponašanju ispitanika i one su pokazale zapanjujuću razliku naspram empirijskih ishoda – procijenjeno je da će 0,1% ispitanika elektrošokove zadavati do kraja, dok su ispitivanja pokazala da taj postotak raste do 65% (33). Logički biheviorizam u filozofiji znanosti, problem odnosa um-tijelo (za detaljnu sistematizaciju logičkog prostora ovog problema vidi Ludwig 10-11) ili pitanja vezana uz umjetnu inteligenciju u filozofiji uma samo su neke od ilustracija utjecaja filozofskih teorija na psihologiju. Fokus je našeg istraživanja na politikama koje proizlaze iz psihoterapijske teorije i prelaženju granica koje postavlja znanstveni diskurs....